Drežnica – Posebno mjesto gdje prestaje Bosna i nastaje Hercegovina

U ovom tekstu ćete saznati više o geološkim i geografskim specifičnostima Drežnice. Dobit ćete informacije kako doći do Drežnice i neke detalje o kampovanju i sportskom penjanju na Drežnici, kratak uvid u srednjovjekovnu autentičnost ovog podneblja.

Gdje se nalazi Drežnica?

Kada idete magistralnim putem M17 iz Mostara na putu za Sarajevo, 20-ak minuta nakon izlaza iz Mostara ugledat ćete veliki zeleni most sa lijeve strane i žutu tablu koja ukazuje da se tu nalazi Drežnica. Drežnica se po položaju dijeli na Gornju i Donju, a generalno se smatra kao dio grada Mostara iako se može posmatrati kao cjelina za sebe, jer nosi autonomnost još iz srednjovjekovnog doba…

Prirodne odlike Drežnice

Ovo mjesto je geološki posebno jer otvara put kanjonu rijeke Drežanke koja se na skretanju za Drežnicu ulijeva u Neretvu. Ovaj kanjon ima samo dva prirodna prilaza: to je most o kojem govorimo, a sa druge strane uz visoravan oko Blidinjskog jezera. Cijeli kraj je vizuelno vrlo fascinantan, gotovo egzotičan. Pored vodene sile, sa lijeve (južne) strane vidimo krakove Čabulje, a s desne (sjeverne) se proteže famozna Čvrsnica.

Drežnica duguje specifičnu klimu svom interesantnom geografskom položaju. Ona se nalazi na susretu strujanja kontinentalne klime sjevera (bosanska strana) i znatno toplije i blaže klime juga (hercegovačka strana).

Možemo zaključiti da se Drežnica odlikuje posebnošću upravo radi sinteze juga i sjevera, te elemenata i jednog i drugog koje po potrebi preuzima.

 

Sportsko penjanje Drežnica

Ubrzo nakon što pređete most, ukazat će vam se sa desne strane oštro skretanje. Auto se ostavlja na cesti, a dalje imate naznačeno kako doći do mjesta kampovanja i samih sektora. Ovo penjalište postoji preko 20 godina i danas broji preko 100 smjerova koji su raspoređeni u 10 sektora različite orijentacije, što znači da su određeni sektori pogodni za penjanje u različita doba dana.

Drežnička stijena vrhunskog kvaliteta pruža zadovoljstvo u penjanju kako i početnicima tako i iskusnim penjačima. Ocjene su u rasponu težine od 4 do 8, što znači – za svakog ponešto. Kvalitetni i kompaktni krečnjak omogućava na ovom mjestu razne stilove penjanja (ploča, prevjes, sloperasti smjerovi) što je upotpunjeno fantastičnim ambijentom.

Drežnica se može smatrati kao odličan poligon za početnike jer obiluje laganim smjerovima koji omogućuju ugodnu uvertiru u sportsko penjanje (Sektor Kuk ciklama i sektor Školski su idealni za učenje!)

Detalje o smjerovima i sektorima možete pronaći u penjačkom vodiču za Bosnu i Hercegovinu.

Natpis vojvode Mastana Bubanjića

Neizostavno je spomenuti da se na penjalištu, tačnije na sektoru Kuk ciklama, nalazi nacionalni epigrafski spomenik – natpis vojvode Mastana Bubanjića uklesan u stijenu. Ovaj natpis okvirno datira iz 14 vijeka.

Va ime o(t)ca i s(i)na i s(ve)tago d(u)ha. A se dvor vojevode Masna i njegoviju s/i/nu Radosl(a)va i M(i)rosl(a)va. Se pisa rab b(o)ži i s(ve)tago D(i)mitrija u dni g(ospo)d(i)na kralja ugarskoga Lojša i g(ospodi)na bana bosanskoga Tvrtka. Tko bi to potrl, da je proklet o(t)cem i s(i)nom i s(ve)tim d(u)hom.

U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Ovo je dvor vojvode Masna i njegovih sinova Radoslava i Miroslava. Ovo napisa sluga Božji i svetoga Dimitrija u dane gospodina ugarskoga kralja Lajoša i gospodina bosanskoga bana Tvrtka. Tko bi to uništio, proklet bio Ocem i Sinom i Svetim Duhomspodina bosanskoga bana Tvrtka. Tko bi to uništio, proklet bio Ocem i Sinom i Svetim Duhom.

 

Interesantno zanimanje kojima su se bavili srednjovjekovni Drežnjaci i po čemu su poznati je – sokolarstvo. Oni su hvatali i dresirali sokole za Dubrovnik još od 14 vijeka, a potom su to isto činili za Osmanlije.

Comments are closed, but trackbacks and pingbacks are open.